Hodogram i alati specijaliste medicine rada za procjenu...
Pristup profesionalnim bolestima kože u medicini rada
za zdravstvene preglede zaposlenih
Vježbe za radnike izložene statičkim   i dinamičkim opterećenjima trupa
Kontakt
Događanja


Stručni skup

  • Izvještaj
  • Najava
  • Prijavnica

Stručni skup
  »Dobra praksa u zaštiti na radu«

I Z V J E Š T A J

U velikoj dvorani Hrvatskog liječničkog zbora održan je u petak 23. veljače 2018. god. stručni skup pod naslovom »Dobra praksa u zaštiti na radu«. Hrvatsko društvo za medicinu rada Hrvatskog liječničkog zbora (HDMR HLZ) organiziralo je zajedno s Hrvatskim zavodom za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR) stručni skup za specijaliste medicine rada i stručnjake zaštite na radu s ciljem kako bi se ukazalo na dobru praksu u zaštiti zdravlja na radu stručnjaka za zaštitu na radu i specijalista medicine rada.

Zakonom o zaštiti na radu iz 2014. god. izostavljene su zadaće specijalista medicine rada prema EU Konvenciji, slijedom čega velik broj poslodavca niti nije upoznat s istima, a koje su definirane drugim zakonskim propisima.

Iskazan je veliki interes za temu i usprkos lošem vremenu i zatvorenim cestama velika dvorana HLZ bila je potpuno popunjena tj skupu je prisustvovalo preko 160 slušača, te predstavnici Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Hrvatske udruge poslodavaca (HUP-a), Zavoda za unapređenje zaštite na radu…

Uvodno predavanje s osvrtom na zakonsku regulativu i stručnu podlogu pojedinih tema o kojima se na Simpoziju govorilo, a koji su navedeni kao zadaci medicine rada prema ILO Konvenciji 161 prezentirala je prim. dr. sc. Azra Huršidić Radulović, predsjednica HDMR-HLZ.

Neposredan povod organiziranja stručnog skupa je iz razloga što je EU OSHA prihvatila dva primjera dobre prakse iz Hrvatske za aktualnu kampanju promoviranja zaštite na radu sa kemikalijama. Stoga su i stručni skup započele prim. dr. sc. Jelena Macan s Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI), koja je i inicirala zajedničke radove s mr. sc. Gorankom Škevo, nadležnim specijalistom medicine rada tvrtki koje sudjeluju u EU OSHA kampanji. Dip. ing. sig. Tomica Ljubek prikazao je kako su i zašto izvršili zamjenu kemikalija i unapređenje tehnološkog procesa u tvrtci Genera d.d. uz sudjelovanje nadležnog specijaliste medicine rada i stučnjaka iz Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada. Davanje savjeta u planiranju i organizaciji rada, uključujući oblikovanje radnog mjesta, o izboru, održavanju i stanju strojeva i druge opreme te o supstancama koje se koriste pri radu je jedna od navedenih funkcija medicine rada prema gore spomenutoj ILO Konvenciji, kao i sudjelovanje u izradi programa za poboljšanje načina rada, te u testiranju i procjeni nove opreme sa zdravstvenog aspekta o čemu je govorio g. Šarić Vinko struč. spec. ing. sec. G. Šarić je naglasio u izlaganju kako su uvođenjem nove tehnike koja nije štetna za radnike, postigli još jedan važan cilj, a to je smanjenje otpada i njegovog zbrinjavanja, ali i ekonomsku korist LUSH manufakturi d.o.o. tj poslodavcu.

Mr. sig. Muhidin Omerdić, voditelj službe za zaštitu na radu, ovlaštenja, nadzor i analizu u Zavodu za unapređenje zaštite na radu istakao je važnost sudjelovanja specijalista medicine rada u Odboru zaštite na radu. Dipl. ing. stroj. Krešimir Harapin, rukovoditelj Zaštite na radu, Pliva Hrvatska d.o.o. prikazao je čitavu paletu suradnje službe zaštite na radu u jednoj multinacionalnoj kompaniji sa specijalistom medicine rada. Prikazana je suradnja na ispunjavanju ne samo naših zakonskih propisi određene funkcije već i posebnih zahtijeva za zaštitu zdravlja na koorporativnoj razini, poglavito suradnju u informiranju, stručnom osposobljavanju i edukaciju u oblasti medicine rada, higijene rada i ergonomije Prema čl. 51 Zakona o zaštiti na radu poslodavac je obvezan provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom. Pomoć poslodavcu daju nadležni timovi medicine rada, ali i Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR). O dobroj praksi u upravljanju stresom HZZZZSR-a govorila je mag. psih. Helena Koren koja je istaknula kako je neophodna dobra suradnja poslodavca, rukovodstva tvrtke, radnika, sindikata na otkrivanju i suzbijanju stresa na radu.

Davanje savjeta u oblasti zdravlja, sigurnosti, higijene rada, ergonomije, te u pogledu osobnih i kolektivnih zaštićenih sredstava je također jedna od funkcija specijaliste medicine rada prema ILO Konvenciji. O sveobuhvatnom pristupu cilj »Zdravo radno mjesto« kroz promociju zdravlja prikazala je na primjeru programa promocije zdravlja u mesnoj industriji PIK Vrbovec, specijalita medicine rada i sporta Martina Elez. Daljnja funkcija medicine rada po Konvenciji je praćenje zdravstvenog stanja radnika u odnosu na rad, poglavito s obzirom na zahtijeve radnog mjesta. Dipl. Ing. Sig. Damir Megla iz HEP ODS d.o.o. – Elktre pokazao je kako je njegova dobra suradnja sa specijalistom medicine rada dr. Hudić dovela do preciznije procjene potrebnih zdravstvenih sposobnosti za izvođenje radova na visini tzv. penjača i radnika u korpama. Kontinuirano unapređenje prilagođenosti rada radnicima je stalna funkcija specijalista medicine rada i stručnjaka zaštite na radu na što je ukazao i stručnjak zaštite na radu g. Marko Pandža na primjeru zaštite od buke.

Poslodavac je obavezan prema čl. 37. Zakona osigurati posebnu zaštitu na radu su maloljetni radnici, trudne radnice, radnice koje su nedavno rodile, radnice koje doje, radnici oboljeli od profesionalne bolesti, te radnici kod kojih je utvrđena smanjena i preostala radna sposobnost ili postoji neposredni rizik od smanjenja radne sposobnosti. Upravo o takovoj dobroj praksi govorili su svatko sa svog stručnog stajališta Krsto Herljević, mag. ing., pomoćnik direktora logistike Medika i Ivana Kerner, dr. med., specijalist med. rada i sporta uz primjer obilaska radnog mjesta s obzirom na promjenjeno zdravstveno stanje zaposlenika.

Prema Konvenciji funkcije medicine rada je i sudjelovanje u analizi ozljeda na radu i profesionalne bolesti. Primjer dobre suradnje u smanjivanju ozljeda u bolnicama iznjela je dr. sc. Sonja Damjanović Dešić, dilp. ing. kemije koja je član Komunikacijske skupine koju vodi HZZO-a u ime HZZZSR-a. Sudjelovanje u mjerama stručne rehabilitacije je također jedna od funkcija specijaliste medicine rada po Konvenciji. Mr. sc. Smilja Maravić Bravar specijalist medicine rada prikazala je primjer dobre prakse uključenja u radne procese osoba s invliditetom.

Iako je u Konvenciji navedena na prvom mjestu funkcija identifikacija i procjena rizika od štetnosti za zdravlje na radnom mjestu; skup je zaključen s predavanjem prof. dr. sc. Vlatke Brumen, dr. med., specijaliste medicine rada, o Procjena radnih mjesta - sinergija s istom zadaćom na primjeru beskompromisnog rada i ustrajanog inzistiranja na stučnim stavovima profesorice medicine rada i dipl. ing. Željka Gavrana, voditelja Odsjeka za sigurnost Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i nadležnog specijaliste medicine rada Alefa Prohića, dr. med. spec. medicine rada i sporta donešena je kvlitetna Procjena koja je bitno promjenila sliku opasnosti i štetnosti tj rizika zaposlenih na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

U intenzivnoj i konstruktivnoj raspravi, koju su moderirali prim. dr. sc. Macan, prim. dr. sc. Huršidić Radulović i dr. Kardoš, istaknuto je kako naglašeno veliki odaziv sudionika ukazuje kako je velika potreba za razmjenom iskustva u doboroj praksi u zaštiti na radu. Istaknuto je kako izostavljanjem u Zakonu o zaštiti na radu eksplicite navedenih funkcija medicine rada tj njenih zadaća poslodavci, radnici ali nažalost i stručnjaci zaštite na radu koji su započeli svoj radni staž iza 2014. god. nisu informirani o širokom dijapazonu poslova medicine rada u zaštiti na radu.

Pokazalo se u praksi kako nakon zakonskog izostavljana obaveze uključivanja specijalista medicine rada u Procjenu rizika, samo mali broj poslodavaca i dalje koristi usluge specijalista medicine rada pri identifikaciji i procjeni rizika od štetnosti za zdravlje na radnom mjestu kako nalaže Konvencija. Također je istaknut problem nedovoljne kvaltete i iskoristivosti Sigurnosno tehnički listova (STL). Ukazano je na potrebu zajedničkog dijelovanja, poglavito na kvaliteti Sigurnosno tehničkih listova (STL) kemikalija kojima su izloženi radnici, te je jedan od zaključaka i primjera koji su odabrani od EU-OSHA-e. Predloženo je kao zaključak skupa da se obratimo Zavodu za toksikologiju i istaknemo potrebu poboljšanja kvalitete osnovnog dokumenta kemikalija koje se upotrebljavaju tj. uvoze. Sudionici su također istakli problem nabavke zaštitne obuće za radnike, nedovoljnog broja zaštitnih radionica za osobe s invaliditetom i dr. Nadalje, rasprava je ukazala na potrebu većeg razmjenjivanja iskustva u dobroj praksi između sudionika u zaštiti na radu. Primjeri dobre prakse ukazali su kako ustrajnim i stučnim zajedničkim radom možemo učiniti pomake u unapređenju zaštite i zdravlja radnika na radu u interesu radne populacije i životne zajednice. Veliki interes koji je izazvao ovaj skup kod stručnjaka zaštite na radu, specijalista medicine rada, ali i kod predstavnika poslodavaca obavezuje nas da nastavimo s dobrom praksom u zaštiti na radu.


Predsjednica HDMR-HLZ
Prim. dr. sc. Azra Huršidić Radulović, dr. med
Hrvatski liječnički zbor – Hrvatsko društvo za medicinu rada
zajedno s Hrvatskim zavodom za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu
organiziraju stručni skup

DOBRA PRAKSA U ZAŠTITI NA RADU

Cilj nam je ukazati na dobru praksu u zaštiti zdravlja na radu stručnjaka za zaštitu na radu i specijalista medicine rada. Zakonom o zaštiti na radu iz 2014. god. izostavljene su zadaće specijalista medicine rada prema EU Konvenciji, slijedom čega velik broj poslodavca niti nije upoznat s istima, a koje su definirane drugim zakonskim propisima. Neposredan povod organiziranja stručnog skupa je taj što je EU OSHA prihvatila dva primjera dobre prakse iz Hrvatske za aktualnu kampanju promoviranja zaštite na radu sa kemikalijama.


  • ~   Mjesto održavanja: Velika dvorana Hrvatskog liječničkog zbora, Šubićeva 9, Zagreb
  • ~   Vrijeme održavanja: petak, 23. veljače 2018. god., od 9 do 14 sati
  • ~   Bodovanje: sukladno odluci Povjerenstva za medicinsku izobrazbu liječnika
  • ~   P R O G R A M :
08:30-09:00 Prijava sudionika
09:00-09:15 Pozdravni govori i uvodno predavanje – Dobra praksa u zaštiti na radu
prim. dr. sc. Azra Huršidić Radulović, Hrvatsko društvo za medicinu rada
09:15-09:30 Primjer iz Genera d.d. (razvoj i proizvodnja farmaceutskih proizvoda) – zamjena kemikalija i unaprjeđenje tehnološkog procesa
Tomica Ljubek, dipl. ing. sig.
mr. sc. Goranka Škeva,dr.med, spec. med. rada i sporta
prim. dr. sc. Jelena Macan, dr. med. spec. med. rada i sporta
09:30-09:45 Primjer iz LUSH manufaktura d.o.o. (ručna proizvodnja organske kozmetike) – zamjena kemikalija i tehnološkog procesa
Vinko Šarić, struč. spec. ing. sec.
mr. sc. Goranka Škeva, dr. med, spec. med. rada i sporta
prim. dr. sc. Jelena Macan, dr. med, spec. med. rada i sporta
09:45-10:00 Dobra praksa kao rezultat rada Odbora zaštite na radu
mr. sig. Muhidin Omerdić, voditelj službe za zaštitu na radu, ovlaštenja, nadzor i analizu
10:00-10:15 Suradnja poslodavca i medicine rada
Krešimir Harapin, dipl. ing. stroj, rukovoditelj Zaštite na radu, Pliva Hrvatska d.o.o.
10:15-10:30 Dobra praksa u upravljanju stresom (HZZZSR-a)
Helena Koren, mag. psih.
10:30-11:15 Pauza za kavu
11:15-11:30 Zdravo radno mjesto – promocija zdravlja u mesnoj industriji
Martina Elez, dr. med., spec. med. rada i sporta
11:30-11:45 Rad na visini – utjecaj zdravstvenih pregleda radnika
Damir Megla, dipl. ing. sig., struč. spec. ing. el., HEP ODS d.o.o. – Elektra Zagreb
11:45-12:00 Zaštita od buke
Marko Pandža, stručnjak zaštite na radu
12:00-12:15 Obilazak radnog mjesta s obzirom na promjenjeno zdravstveno stanje zaposlenika
Krsto Herljević, mag. ing., pomoćnik direktora logistike Medika
Ivana Kerner, dr. med., spec. med. rada i sporta
12:15-12:30 Primjer dobre suradnje u smanjivanju ozljeda u bolnicama
dr. sc. Sonja Damjanović Dešić, dilp. ing. kemije
12:30-12:45 Dobra praksa uključenja u radne procese osobe s invliditetom
mr. sc. Smilja Maravić Bravar, dr. med., spec. med. rada
12:45-13:00 Procjena radnih mjesta – sinergija s istom zadaćom
Željko Gavran, dipl. ing, voditelj Odsjeka za sigurnost Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
prof. dr. sc. Vlatka Brumen, dr. med., spec. med. rada
Alef Prohić, dr. med. spec. medicine rada i sporta
13:00-14:00 Diskusija i zaključci Stručnog skupa
  • ~   Kotizacija: Simpozij nema kotizacije
  • ~   Prijave: Prijave učešća na Stručni skup potrebno je poslati preko web stranice Društva
  • ~   Predsjedavajući:
    • prim. dr. sc. Jelena Macan
    • prim. dr. sc. Marija Zavalić
    • prim. dr. sc. Azra Huršidić Radulović

VAŽNO



Zbog velikog broja prijavljenih sudionika, morali smo zatvoriti prijave. Ukoliko ste zainteresirani da se skup s istom tematikom ponovi, molim Vas da kontaktirate tajnicu društva dr. sc. Dijanu Poplašen na e-mail dijanapoplasen@gmail.com, radi ponavljanja istog.

Hvala na razumjevanju.



Prijava

* obavezna polja

** OIB/JMBG je obavezan za liječnike koji žele da im se dodjele bodovi pri HLK za sudjelovanje na simpoziju.

OSOBNI PODACI

*

*

**

*


STRUKA