Knjiga sažetaka (pdf) / (zip)

  • Obavijest o Kongresu

     

    U Šibeniku u hotelima Solaris od 30. rujna do 04. listopada 2015. godine održan je 6. Hrvatski kongres medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom "BITNO ZA ZDRAVLJE RADNIKA", a koji je organiziralo Hrvatsko društvo za medicinu rada Hrvatskog liječničkog zbora, a u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (World Health Organization – WHO), Međunarodnom komisijom za medicinu rada (International Commission on Occupational Health-ICOH), Europskim udruženjem specijalista medicine rada - Sekcije za medicinu rada (UEMS Occupational Health Section).

    Kongres se održao pod visokim pokroviteljstvom uvažene predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva zdravlja i Ministarstva rada i mirovinskog sustava Republike Hrvatske. Osobna izaslanica predsjednice Republike Hrvatske je bila prof. dr. sc. Jadranku Mustajbegović.

    Već dulji period prepoznat je značaj i dostignuća hrvatske medicine rada u zdravstvenoj zaštiti radnika, te su nam kolege iz Hrvatskog liječničkog zbora i predsjednik Hrvatske liječničke komore uputili pozdrave i zelje za uspiješni rad Kongresa. Hrvatsko društvo za medicinu rada uspješno djeluje već više od 50 godina, te su gosti Kongresa bili i velikani i doajeni naše medicine rada akademik prof. Marko Šarić i profesorica Dunja Beritić Stahuljak. Otvaranju Kongresa prisustvovao je i obratio se skupu gradonačelnik Šibenika dr. Željko Burić. Svečanost otvaranja 6. Kongresa uljepšala je i klapa "Maslina".

    Razina skupa, kojoj je doprinosilo i uključivanje najviših svjetskih organizacija čije je postojanje i djelovanje usmjereno očuvanju zdravlja u odnosu na načine i uvjete rada, čini skup jednim od najznačajnijih kongresnih događanja u 2015. godini u našoj zemlji. Lista uvaženih učesnika je bila velika: od prijašnjeg Predsjednika ICOH prof. Jorme Rantanana, predstavnika WHO ECEH (European Centre for Environment and Health) iz Bonna Dorote Jarosinske, Aliya Kosbayeve, koordinatora SEENWH (South-East European Network on Workers' Health) prof. Jovanke Bislimovske i niza naših kolega specijalista medicine rada iz europskih zemalja – članica UEMS-a. Bili smo ponosni i počašćeni sudjelovanjem eminentnih stručnjaka iz najrazvijenijih zemalja, kao i stručnjaka drugih specijalnosti koji su također sudjelovali u našem radu.

    Kongresu je prisustvovalo 220 sudionika, od toga 85 aktivnih sudionika. Održano je 11 pozvanih plenarnih predavanja, 52 usmena izlaganja, 12 postera i 6 radionica Kongres je imao i dva satelitska događanja; WHO SEE Network WH i UEMS OH Meeting (Sastanak Sekcije medicine rada Udruženja doktora specijalista Europske Unije).

    Na Kongresu je posebna pozornost posvećena multidisciplinarnom pristupu u očuvanju zdravlja radnika. U njegov rad uključili su se istaknuti inozemni i domaći stručnjaci iz različitih medicinskih struka, te ostali stručnjaci s kojima specijalisti medicine rada redovito surađuju u rješavanju problema vezanih uz zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Uvodna plenarna predavanja prikazala su čitavu paletu različitih fokusa medicine rada od teme etike u globalizirajućem radnom životu, velikog europskog projekta s ciljem prevencije profesionalnih bolesti kože, pitanja edukacije i formiranja EASOM-a (European Association of Scools of Occupational Medicine, formiranja mreže SEE (Jugoistočne Europe) za zdravlje radnika, do upravljanja ljudskim kapacitetima i psihosocijalnim rizicima pri sprečavanju stresa na radu.

    Pokazao se veliki interes za učestvovanjem u radu Kongresa, što je veliko priznanje djelovanju i rezultatima hrvatske medicine rada, kako u proteklom periodu, tako i na sveukupnom sadašnjem doprinosu u zdravstvenoj zaštiti radnika. Posebno smo se osvrnuli na predstojeće zadatke koji proizlaze iz Globalnog akcijskog plana za zdravlje radnika WHO-a. Kao daljnji zadatci HDMR HLZ i općenito struke, utvrđena je obveza da naše standarde uskladimo s postojećim standardima u EU, te da kontinuirano, s zdravstvenog aspekta, djelujemo na unapređenju svih elemenata radnog procesa koji su bitni za zaštitu zdravlja radnika.

    Zdravlje radnika, što često spominjemo i kontinuirano inzistiramo, neophodno je ugraditi u okvire svake zdravstvene politike cjelokupne zajednice, i to poglavito zajednice koja počiva na rezultatima rada svojih radnika. Sve to zajedno ovisi o stanju zdravlja radnika i sigurnosti na radu, a sukladno ciljevima hrvatskog Nacionalnog programa zaštite zdravlja i sigurnosti na radu i Nacionalnog programa zaštite zdravlja i sigurnosti na radu osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zaštite.

    Prevencija je jedan od ključnih elemenata djelovanja stručnjaka za područje zaštite zdravlja na radu, prvenstveno specijalista medicine rada i sporta, psihologa, toksikologa, stručnjaka zaštite na radu i svih drugih koji su uključeni u različite oblike i programe promicanja zdravlja na radnim mjestima. Vodeći se tim razlozima u rad 6. Kongresa medicine rada bio je uključen velik broj specijalista koji djeluju na različitim područjima i pitanjima bitnim za zdravlje radnika. Aktivni sudionici Kongresa, uz specijaliste medicine rada bili su i psiholozi, toksikolozi, specijalisti različitih specijalnosti koji sudjeluju u zaštiti zdravalja radnika i/ili u procjeni radne sposobnosti, inžinjeri zaštite na radu, medicinske sestre koje rade u medicini rada i dr.

    Informatizacija, promjena strukture poslova, te promjena načina obavljanja poslova dovela je do pojave stresa kao veoma bitnog elementa zdravlja radnika, a projekcije daljnjeg industrijskog razvoja upozoravaju i upućuju na pažljivo djelovanje u prevenciji stresa o čemu je posebno bilo riječi na ovom Kongresu.

    Radi velikog interesa sudionika Kongresa za pojedina predavanja i prezentacije, ona će biti, nakon dobijanja pristanka autora, objavljena na web stranicama Kongresa i HDMR-a. Na web stranicama također će biti objavljeni zaključci s 6. Hrvatskog kongresa s međunarodnim sudjelovanjem BITNO ZA ZDRAVLJE RADNIKA.

    Na kraju bih spomenula da smatram Kongres izuzetno uspješnim, a također izražavam svoj osobni osjećaj ponosa na sve učinjeno. Također mislim da je ovaj Kongres pokazao svu snagu zajedništva nas specijalista medicine rada, prijateljstvo, kolegijalnost, uvažavanje i disciplinu.

    Kao što sam navela i u zahvali, na Kongresu smo pokazali naša dostignuća i iskustva u prethodnom periodu, naše današnje djelovanje i projekcije daljnjeg rada i djelovanja. Nadam se da će i naši mlađi kolege u budućem periodu ostvariti isto zajedništvo u suradnji i izvršavanju stručnih i profesionalnih obveza.

    Predsjednica HDMR HLZ i Organizacijskog odbora 6. Kongresa
    Prim. dr. sc. Azra Huršidić Radulović

  • IZVJEŠĆE PROGRAMSKIH ISHODA 6. HRVATSKOG KONGRESA MEDICINE RADA S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM

     

    U vremenu od dvadeset godina, od rujna 1995., kad je održan Prvi hrvatski kongres medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem u Opatiji, do rujna 2015. godine kad je održan Šesti kongres, sadržaji kongresa i njegovi sudionici, odražavaju ono što medicina rada jest: najdinamičnija grana medicine koja uz svoju kliničku dimenziju, mora slijediti, ali i sama voditi znanstvena istraživanja, te svoje djelovanje uklapati u javnozdravstvene odrednice zajednice u kojoj djeluje.

    Na 6. Kongresu bilo je prijavljeno 85 radova od autora, uz Hrvatsku, iz još 14 zemalja: Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Finske, Grčke, Makedonije, Nizozemske, Njemačke, Poljske, Rumunjske, Srbije i Švicarske.
    Jedanaest uvodnih izlaganja, okrugli stol o psihosocijalnim rizicima na radu, šest radionica, uz dva satelitska događanja: sastanak Mreže za zdravlje radnika Jugoistočne Europe (engl. South East European Network on Workers Health- SEENWH) i Sekcije za medicinu rada Europske udruge medicinskih specijalista (engl. European Union of Medical Specialist -Section for Occupational Medicine). U isto je vrijeme Sekcija medicinskih sestara u medicini rada Hrvatske udruge medicinskih sestara održala i svoj simpozij. Zajedno, ova su zbivanja pokazala da je, uz značajne i stalne promjene u zakonodavstvu, sustavu ili dnevnoj praksi zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, jedna stalna i nepromjenjiva vrijednost: zaštita zdravlja i očuvanje kvalitete života radnika, čovjeka – u uvjetima njegova rada i stvaranja. Stoga je Kongres i otvoren temom Etika u globalizirajućem radnom životu, izlaganjem prof.dr. Jorme Rantanana, dugogodišnjeg predsjednika Međunarodne komisije za medicinu rada (engl. International Commission on Occupational Health-ICOH).

    Kongres je ponudio uvodna predavanja visoke kvalitete, radionice, usmena izlaganja i postere o istraživanjima i praktičnim iskustvima liječnika specijalista medicine rada, psihologije rada, medicinskih sestara u medicini rada, stručnjacima iz zaštite na radu, osobama koje su uključene u različite oblike i programe promicanja zdravlja na radnim mjestima, lokalno, nacionalno, međunarodno, kao i sveučilišnim djelatnicima, osobama zaduženim za zdravstvenu politiku u vladi, objedinjene u tematske cjeline: Psihosocijalni rizici u medicini rada i Prepoznavanje i suzbijanje psihosocijalnih rizika; Ocjena radne sposobnosti-principi i dvojbe; Sveukupno očuvanje zdravlja radnika; Zdravlje zaposlenih u zdravstvu; Preporuke temeljene na znanstvenim spoznajama; Rad i uvjeti na radu, te Interdisciplinarnost u zaštiti zdravlja radnika te Medicina rada u Hrvatskoj na tragu Globalnog akcijskog plana za zdravlje radnika Svjetske zdravstvene organizacije. Prikazanim ustrojem, vizijama, misijama u promicanju i očuvanju zdravlja radnika u Republici Hrvatskoj potvrđena je i naglašena međusobna suradnja svih relevantnih čimbenika u očuvanju i doprinosima u promicanju medicine rada kao bitne struke od uspostave Hrvatske do danas: Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, Hrvatskog društva za medicinu rada Hrvatskog liječničkog zbora, Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Škole narodnog zdravlja A. Štampar - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

    ZAKLJUČCI

    • Danas, dok se "treća industrijska revolucija" širi ogromnom brzinom i dodiruje svaki kutak svijeta, izazovi medicine rada su brojni i intenzivni. Stoga su smjernice temeljene na etičkim načelima, namijenjene zdravstvenim djelatnicima, posebice onima koji često rade sami ili u relativno malim ustrojbenim oblicima, neophodne: promicanje ljudskog dostojanstva, promicanje najviših etičkih načela u politikama i programima, u skladu s načelima poštenja u profesionalnom radu, nepristranosti i povjerljivosti u zaštiti zdravlja radnika, te čuvanju njihove privatnosti i povjerljivih zdravstvenih podataka. Što se tiče djelatnika u medicini rada, to je čuvanje profesionalne neovisnosti, održavanje kompetencije i traženje uvjeta rada koji omogućuju obavljanje dobre profesionalne zdravstvene prakse. S obzirom na rastuću heterogenost, preporučuje se javno-zdravstveno orijentirani pristup, odnosno poduzimanje aktivnosti na temelju vlastite prosudbe profesionalaca, ne čekajući prethodni zahtjev od drugih (Ramazzinijev pro-aktivni pristup).
    • Preventivni programi zaštite zdravlja radnika nastoje zamijeniti štetne izloženosti tehničkim i organizacijskim mjerama, uključuju identifikaciju pojedinaca koji bi mogli biti skloniji razvoju bolesti ili oštećenja zdravlja u uvjetima izloženosti na radu, no provedene interventne studije pokazuju da su obrazovanje i primjena zaštitnih mjera najvažnije u njihovu sprječavanja. Stoga su obrazovanje i podizanje svijesti radnika u Europi jedan od glavnih ciljeva u trenutnim akcijama i projektima kojima je cilj smanjiti teret profesionalnih bolesti i bolesti povezanih s radom.
    • U posljednja dva desetljeća, zemlje jugoistočne Europe suočavaju se s povećanom potrebom prilagodbi politika, sustava i usluga zaštite zdravlja radnika na nove političke i društveno-ekonomske uvjete. Mreža jugoistočne Europe za zdravlje radnika je mreža suradnih centara Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), instituta medicine rada i SZO nacionalnih žarišta iz devet zemalja a u suradnji sa SZO Regionalnim uredom za Europu koja ima za cilj poboljšati zdravlje radnika u zemljama jugoistočne Europe provedbom smjernica SZO, ILO-a i EU kao i Globalnog plana akcije za zdravlje radnika.
    • Izlaganja su pokazala da se u raznolikom i kompleksnom području rada i uvjeta na radu neprestano prepoznaju novi izazovi i nova područja mogućeg djelovanja. Interdisciplinarni pristup, suradnja stručnjaka različitih profila kao i osobna angažiranost temelji su sustava zaštite zdravlja radnika. Sudjelovanje kolegica i kolega iz Makedonije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske doprinijela je osjećaju zajedništva kad je u pitanju bitno za zdravlje radnika. Zajednička su nam područja djelovanja, izazovi, sve u zajedničkom cilju - zdravlje radnika.
    • Svijet rada se izrazito mijenja, prelazi iz privrede fizičkog rada u privredu uslužnih djelatnosti i privredu znanja. Motivacija za rad, kreativnost, znanje i sposobnost stjecanja novog znanja, te komunikativnost i fleksibilnost postaju sve važnije kvalitete djelatnika u privredi. Radi takvih kretanja u privredi i društvu, uloga medicinira rada u poduzeću nadilazi prevenciju profesionalnih bolesti i ozljeda na radu, te zauzima aktivnu ulogu u zdravstvenom menadžmentu. Zdravstveni menadžment u poduzećima stoji na tri stupa: prevenciji, promociji zdravlja i povratku oboljelih radnika na radno mjesto (engl. return to work).
    • Da bi specijalisti medicine rada ovu proširenu ulogu u poduzeću mogli odgovorno preuzeti, neophodna je edukacija ne samo u okviru studija medicine, specijalizacije medicine rada, nego i kontinuiranom medicinskom edukacijom. Sva tri oblika edukacije moraju pratiti zahtjeve za novom ulogom medicinara rada u poduzeću, kao i novom ulogom privrede uopće. Promocija medicine rada kao struke i aktualizacija znanja temama sukladno potrebama u privredi brzih promjena, zadatak je kako sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga medicine rada, tako i međunarodnih organizacija.
    • Zaštita na radu kao sustavno organizirano djelovanje, sastavni je dio svake organizacije rada kojoj je cilj unaprjeđivanje sigurnosti i zaštita zdravlja radnika i osoba na radu, te je uloga stručnjaka u realizaciji toga cilja veoma važna. Često se događa da su stručnjaci zaštite na radu preopterećeni poslom, jer njihov djelokrug rada, osim zaštite na radu, obuhvaća i područje zaštite od požara i zaštite okoliša. Upravo zbog toga stručnjak zaštite na radu mora imati odgovarajuće obrazovanje, te se stalno usavršavati u područjima koja obuhvaćaju njegov specifični djelokrug rada, surađivati sa svim sudionicima u provedbi zaštite na radu, od poslodavca, njegovih ovlaštenika do specijalista medicine rada, te nadležnih inspekcijskih tijela.
    • U praksi stručnjaka medicine rada prioritet treba biti procjena rizika radnog mjesta na zdravlje. U primijeni mjera prevencije treba dosljedno poštivati doktrinu i provoditi je na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini, te na razini pojedinca, radne organizacije i poslodavca.
    • Aktivna i kontinuirana edukacija i promocija zdravlja na radnom mjestu. Pružanje radniku što više informacija o vodećim čimbenicima rizika, odrediti mjere nadzora tih čimbenika, provođenjem mjera zaštite na radu, primjerenim korištenjem osobnih zaštitnih sredstava, te drugim preventivnim radnjama kao što su programi za ublažavanje stresa, edukacija liječnika na svim razinama o prepoznavanju profesionalnog uzroka bolesti, doprinijet će zdravom radnom mjestu, smanjiti broj profesionalnih bolesti, bolesti vezanih uz rad, ozljeda na radu, smanjiti apsentizam i trajnu nesposobnost radnika, povećati motivaciju za rad, produktivnost što je i bila poruka 6. kongresa Medicine rada “Bitno za zdravlje radnika”.
    • Proces povratka na posao zahtjeva multidisciplinarni pristup i suradnju svih uključenih u proces. Nužna je suradnja poslodavaca, oboljelih i medicinskih stručnjaka uključenih u proces liječenja i rehabilitacije (klinički specijalisti, liječnici obiteljske medicine, specijalisti medicine rada).
    • Stalna psihološka pomoć, uzimanje radne anamneze, suradnja s medicinom rada i poslodavcima olakšala bi oboljelima od raka povratak na posao.
    • Stres kao priznata ozljeda na radu učestalije se javlja u zdravstvenim djelatnostima te djelatnostima povezanima s trgovinom i novčarskim poslovanjem, a troškovi zdravstvenog sustava i trajanje privremene spriječenosti za rad razlikuju se kod različitih poslodavaca.
    • Sadašnji zakonski propisi daju novi prostor za intervencije u području stresa na radu koje se moraju provoditi multidisciplinarno. Najučinkovitije i najekonomičnije su intervencije na primarnoj razini koje su proaktivne-uklanjanje izvora stresa, na što sustavno treba ukazivati poslodavcima. U situacijama izloženosti stresorima i pojavi reaktivnih stanja radnika, intervencije na sekundarnoj i tercijarnoj razini koje provode liječnici i psiholozi trebaju biti svima dostupne.
    • Istraživanja psihofiziloških rizika te metode rješavanje stresa na radu su važne u profesijama u kojima se pomaže ljudima (zdravstveno djelatnici, učitelji u školi, edukatori osoba s invaliditetom..), te ih treba provoditi i dalje.
    • Nijema epidemija psihosocijalnih rizika radnog mjesta u zdravstvenih radnika zaštitara, smjenskih radnika sa noćnim radom u različitim uslužnim djelatnostima, ali i proizvodnih radnika. Svi imaju visoke stope izloženosti psihosocijalnim stresorima s naglaskom na kratkoročnu i intenzivnu izloženost psihosocijalnim rizicima kao što su nasilje, agresija i napadi na radnika, odnosno, dugotrajni i kumulirajući učinak smjenskog rada, neregularnog nadzora i kontrole na radnom mjestu. Presentizam je povezan s izloženošću psihosocijalnim stresorima i sindromom burnout. Smjenski rad je važan psihosocijalni stresor i rizik poremećajima zdravlja.

    KLJUČNE POTREBE:

    • Dostupnost E - zdravstvenog kartona specijalistima medicine rada, uz adekvatnu anamnezu i klinički status razriješila bi mnoge dileme u radu specijaliste koji je odgovoran za izdavanje uvjerenja o posebnoj zdravstvenoj sposobnosti.
    • Nužna je razrada općih algoritama koje u prevenciji ovih stanja trebaju koristiti specijalistima medicine rada i psiholozima u trajnoj edukaciji poslodavaca i radnika o upravljanju psihosocijalnim rizicima. Svrha im je smanjenje razine psihosocijalnih rizika, a kod pojave oštećenja zdravlja što ranijeg provođenja učinkovitih mjera.
    • Probir psihosocijalnih stresora svih zaposlenika (radnika) trebalo bi se provoditi periodično, jedanput godišnje.
    • Postoji potreba inicijacije osnivanju skupine za psihološku pomoć u kriznim situacijama koje bi radnicima na vrijeme pružili psihološku pomoć i na taj način smanjili štetne učinke visoke razine stresa, osobito pri nasilju.
    • Uvjeti na radu pripadnika OS RH u sustavu njihove zdravstvene zaštite usprkos svakodnevnim nastojanjima za poboljšanje zdravlja vojnika ima prostora za dodatna djelovanja.
    • Pri rješavanju problema vezanih uz ocjene djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, te ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu, predloženo je da jedan od sastanaka Hrvatskog društvo za medicinu rada bude posvećen upravo ovoj temi. Problemska pitanja koja su istaknuta tijekom rasprave mogu se svrstati u dvije skupine:
    • 1)funkcioniranje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) i cijeli proces ocjene radne sposobnosti u mirovinskom osiguranju, te unaprjeđenje koordinacije između medicine rada i vještaka u procesu ocjene radne sposobnosti u mirovinskom osiguranju; zajednički stav po pitanju Uvjerenja ocjene specijaliste medicine rada o zdravstvenoj nesposobnosti i vještačenja radne sposobnosti u mirovinskom osiguranju;
    • 2) problem suradnje s liječnicima obiteljske medicine po pitanju privremene nesposobnosti za rad, odnosno daljnjeg liječenja pacijenta i negativne ocjene vještačenja u mirovinskom osiguranju – stav prema ocjeni „Nema smanjenja radne sposobnosti“ i uvjetuje li ista liječnika obiteljske medicine na prekid privremene nesposobnosti za rad. Prijedlozi obuhvaćaju i suradnju s kontrolorima HZZO i zajednički stav.
    • Pojedini slučajevi izabranih (ugovorenih) doktora specijalista medicine rada koji nailaze na poteškoće u komunikaciji i suradnji s poslodavcima. Opisani su slučajevi u kojima poslodavac mijenja izabranog doktora prije isteka roka od godine dana želeći na taj način izbjeći izvršenje propisanih mjera ili sl. Kako bi se unaprijedio statusni položaj izabranog doktora specijaliste medicine rada predloženo je da se konkretni primjeri kršenja stručnog položaja specijaliste medicine rada u odnosu na konkretnog poslodavca s prijedlozima za poboljšanje dostave do 15.10. na e-mail: jmustajb@snz.hr te e-mail kolege Željka Lisca. Upravo iz tih razloga je HZZO-u upućen prijedlog (koji je duže vrijeme na razmatranju) izmjena i dorada protokola promijene izabranog specijaliste medicine rada koji bi isključivao raznorazne manipulacije ili izbjegavanje ispunjavanja zakonskih obveza.
    • Suprotno praksi u zemljama EU, medicinske sestre koje rade u ordinacijama medicine rada u Hrvatskoj bave se isključivo administrativnim poslovima i određenim dijagnostičkim postupcima, dok je i u njihovoj edukaciji i na radnom mjestu, potpuno zapostavljena uloga u zdravstvenom prosvjećivanju radnika. Potrebna je nadopuna kurikuluma u edukaciji medicinskih sestara i osnaživanje uloge medicinske sestre u timu medicine rada, sukladno praksi u EU. Slična, ako ne ista, situacija je i u zemljama regije.
    • Prepoznate su manjkavosti u pripremljenosti profesionalaca koji obavljaju poslove na kojima postoji povećani rizik od ugroze ljudi, materijalnih sredstava i okoliša (npr. komandno osoblje u pomorskom i zračnom prometu). Predložena su određena rješenja, uključujući stalno praćenje novih rizičnih situacija, primjenu novih psiholoških testova, te timski pristup preventivnim i dijagnostičkim metodama, pogotovo s aspekta psihološke procjene svjesnosti i emocionalnog kapaciteta pojedinca, i utvrđivanja razine stvarnog znanja u simuliranom okruženju. Predlaže se i formiranje regionalnih centara koji će okupljati tim stručnjaka koji će se zajedno baviti ovom problematikom. Argumentira se također da se time ne narušavaju individualna ljudska prava već da se štiti interes većine.
    • Posebnu pozornost treba posvetiti istraživanjima utjecaja rada u odnosu na reproduktivno zdravlje, uključujući i zanimanja u uslužnom sektoru koja nose sa sobom rizik od komplikacija trudnoće i poroda. Pogotovo stoga što se profil zanimanja i zaposlenosti žena mijenja. Iznimno je važno identificirati etiologiju negativnog utjecaja na rast i razvoj fetusa kako bi se preventivne mjere osigurale, naravno ukoliko je to moguće, bez nepotrebnog izdvajanja majke s njenog radnog mjesta tokom cijele trudnoće.
    • Potrebno je izraditi i provoditi programe edukacije s posebnim naglaskom na razvijanje stavova iz područja zaštite na radu i prevencije bolesti koje mogu biti posljedica rada za učenike srednjih škola. Unatoč dobrom prepoznavanju opasnosti i štetnosti s kojima se u radu susreću, učenici ne razumiju osnovna načela zaštite na radu. Osim toga, prepoznato je da u znatnom broju slučajeva učenicima nije osigurana osobna zaštitna oprema na praksi u školi, kao niti na praksi kod obrtnika. Projekt uključuje praktične preventivne mjere, na primjer edukativne postere namijenjene radionicama praktične nastave. Predlaže da se u takvu edukaciju uključe i specijalisti medicine rada te ostali članovi tima medicine rada,jer je to prepoznata pozitivna praksa u zemljama EU.
    • Podržana je potreba izgradnje IT platforme s edukacijskim materijalima vezanim uz problematiku radnika starije dobi, namijenjen stručnjacima s područja medicine rada i sigurnosti na radu.
    • Podići svijest o ulozi uredbe EUREACH (Registration, Evaluation, Authorisation and Restriction of Chemicals) u zaštiti zdravlja radnika, prvenstveno s aspekta postepene zamjene po zdravlje opasnih tvari s manje opasnim tvarima i tehnološkim postupcima, poboljšanja kvalitete procjene rizika kemikalija za ljudsko zdravlje uslijed većeg broja i kvalitete podataka na kojima se procjena temelji kao i recenziju registracijskih dosjea u Europskoj agenciji za kemikalije (ECHA), te povećanu količinu i kvalitetu informacija o kemikalijama koje su poslodavci dužni pružiti radnicima.
    • Uvesti edukaciju iz projektne metodologije u planiranju mjera sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, osmišljavanju kvalitetnog projekta, uključujući obrazovanje kadrova uključenih u planiranje.
    • Za osobe zaposlene u zdravstvu, kao posebno osjetljivu skupinu, iskazana je potreba za kognitivno i makro-ergonomskim rješenjima na njihovim radnim mjestima. Posebno je istaknuta potreba za stvaranjem “sigurnih radnih mjesta” u kontekstu psihosocijalnih rizika: u vidu poštovanja i uvažavanju međusobne raznolikosti djelatnika što nije samo u stručnom pogledu već i u činjenici da se radnici kao pojedinci razlikuju po mnogim karakteristikama (rasi, spolu, dobi, seksualnoj orijentaciji, etničkom podrijetlu itd.) koje predstavljaju snagu heterogenog radnog kolektiva koji su uvijek produktivnijih od onih koji su po karakteristikama homogeniji.
    Specifični program za osobe zaposlene u zdravstvu slični su općim mjerama.
    Neke od specifičnosti koje su naglasili sudionici uključuju:
    • - aktivno planiranje pauza na radu kroz osmišljene radionice ili vođene programe (tjelovježbe, meditacije ili samo razgovore)
    • - jasna podjela radnih zadataka
    • - otvoreni i jasni komunikacijski kanali pogotovo između upravljačkih tijela i radnika
    • - osmišljavanje programa za očuvanje i unaprjeđenje zdravlja kroz različite tematske (npr. programi mršavljenja, regulacije tlaka ili za prestanak pušenja) radionice no s aktivnim sudjelovanjem samih radnika u osmišljavanju i vođenju radionica
    • - kreiranje grupa koje rade na određenom zadatku s njegovanjem osjećaja pozitivne kompeticije među grupama
    • - nagrade za pojedince koji ciljano i redovno polaze radionice koje nužno nisu samo materijalne
    • - osiguranje popratnih sadržaja na radnim mjestima: menze sa zdravom i balansiranom prehranom za osoblje, dječji vrtići za zaposlene roditelje
    • - pravila ponašanja kao i ono što se smatra neprihvatljivim ili nepoželjnim na radnom mjestu moraju biti jasno objašnjena radnicima, trebaju biti dostupna te u njihovom osmišljavanju i provođenju moraju sudjelovati radnici
    Doneseni zaključci glede evaluacije zdravlja zdravstvenih djelatnika su sljedeći:
    • - posljedice za radnike koji se ne pridržavaju dogovorenih mjera trebaju biti unaprijed jasno određene te je potrebno uspostaviti kontrolu u vidu radnika-kontrolora koji će to nadzirati, a kazne mogu biti i novčane,
    • - potrebno je njegovati pozitivnu kulturu sigurnosti na radnom mjestu gdje se svi djelatnici zajednički trude u vidu očuvanja i poboljšanja pacijentove sigurnosti,
    • - prije nego se s programima započne potrebno je razmišljati o njihovoj evaluaciji: koji način je najbolji, u kojim vremenskim razmacima i koji procjenitelji su najpovoljniji,
    • - potrebne su cost benefit analize provedenih programa kako bi se adekvatno ocijenilo koji programi donose rezultate a koji ne kako bi se lakše napravila adekvatna raspodjela resursa.

    Objedinila:
    Jadranka Mustajbegović

  • Dobrodošlica

    Drage kolegice i kolege,

    Velika nam je čast i zadovoljstvo pozvati vas u prve jesenske dane godine 2015. na 6. hrvatski kongres medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem pod geslom "BITNO ZA ZDRAVLJE RADNIKA". Kongres će se održati od 30. rujna do 4. listopada 2015. u lijepom, povijesnom gradu, smještenom u središnjoj Dalmaciji gdje rijeka Krka dospijeva u Jadran, koji je kralj Petar Krešimir IV. izabrao za svoju prijestolnicu i godine 1066. nadjenuo mu ime Šibenik.

    Značajne i stalne promjene u zakonodavstvu, sustavu ili dnevnoj praksi zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, uvijek zahtijevaju od stručnjaka u tim područjima dorastanje novim zadaćama. No, jedna stalna i nepromjenjiva vrijednost jest, unatrag više od stoljeća postojanja djelatnosti medicine rada, zaštita zdravlja i očuvanje kvalitete života radnika, čovjeka – u uvjetima njegova rada i stvaranja.

    Kongres će ponuditi značajna uvodna predavanja, radionice, usmena izlaganja i postere o istraživanjima i praktičnim iskustvima liječnika specijalista medicine rada, psihologije rada, medicinskih sestara u medicini rada, stručnjacima iz zaštite na radu, osobama koje su uključene u različite oblike i programe promicanja zdravlja na radnim mjestima, lokalno, nacionalno, međunarodno, kao i savjetnicima, sveučilišnim djelatnicima, djelatnicima u vladi. Željeli bismo potaknuti na sudjelovanje osobe različitih profesionalnih i organizacijskih sredina (zdravstveni sektor, volonterske organizacije, udruženja i sl.)

    Dobrodošli u Šibenik!

    Azra Huršidić-Radulović
    Predsjednica Organizacijskog odbora

    Jadranka Mustajbegović
    Predsjednica Programskog odbora

Sponzori

  • Bioelektronika
  • Kaufland
  • Medical centar
  • Naklada Slap
  • Ožujsko pivo
  • Tehničar Unicomp