za zdravstvene preglede zaposlenih
Vježbe za radnike izložene statičkim   i dinamičkim opterećenjima trupa
Kontakt
Arhiva — lipanj 2012.


Smjernice za zdravstvene preglede zaposlenih

  • Najava
  • Zaključak
  • Komentari (1)
Članovima Hrvatskog društva za medicinu rada Hrvatskog liječničkog zbora

Pozivamo Vas

na radionice "Smjernice za zdravstvene preglede zaposlenih" u Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Rockefellerova 4, Zagreb, dvorana "A" u

subotu 16.06.2012.g. od 10 sati

10:00 - 10:30 Otvaranje skupa i uvodna predavanja: Prim.dr.sc.Azra Huršidić-Radulović,
Mira Vukšić, Dragutin Rogina "Izrada smjernica za zdravstvene preglede radnika na radnim mjestima koji zahtijevaju redovite zdravstvene preglede"
10:30 - 12:00 Okrugli stol: Radna mjesta s povećanim rizikom za ozljede na radu;
moderatori - Jadranka Horvat, Mr.sc.Mirko Petrošević
12:00 - 13:30 Okrugli stol: Radna mjesta s povećanim rizikom za razvoj profesionalne bolesti; moderatori - Jelena Macan, Jadranka Šetek
13:30 - 14:30 Odmor za ručak
14:30 - 16:00 Okrugli stol: Radna mjesta sa povećanim rizikom prvenstveno za razvoj bolesti vezanih uz rad; moderatori - Mira Vukšić, Tomislav Furlan
16:00 - 17:00 Usaglašavanje i donošenje konačnih prijedloga

Radionice su bodovane od HLK.
Molimo prijaviti dolazak tajnici HDMR – HLZ: Dijana Poplašen na e-mail adresu:

Predsjednica Hrvatskog društva za medicinu rada HLZ:
Prim.dr.sc. Azra Huršidić-Radulović, dr.med.

S m j e r n i c e
za zdravstvene preglede zaposlenih

I Z V J E Š Ć E


Hrvatsko društvo za medicinu rada Hrvatskog liječničkog zbora organiziralo je radionicu na temu “Smjernice za zdravstvene preglede zaposlenih” u Školi narodnog zdravalja “Andrija Štampar” dana 16.06.2012. od 10 do 17 sati. Radionici je prisustvovalo 80 članova HDMR specijalista medicine rada i specijalista medicine rada i sporta. Radionice su tematski podjeljene, a iza svakog tematskog izlaganja, nakon provedene vrlo dinamične rasprave, učesnici su ispunjavali upitnike u kojima su se izjašnjavali o prihvatljivosti ili neprihvatljivosti ponuđenih rješenja ili su ponuđena riješenja smatrali najboljom opcijom.

1. Izrada smjernica za zdravstvene preglede radnika na radnim mjestima koji zahtijevaju redovite zdravstvene preglede - koncept smjernica i opća radna sposobnost.

Prikazan je radni materijal smjernica, oblik, struktura, podloge, koncept podjela i načina formiranja tablica za zdravstvene preglede radnika na radnim mjestima koji zahtijevaju redovite zdravstvene preglede.

Zaključak: 84% učesnika smatra da je radni materijal strukturom, sadržajem i jasnoćom prihvatljiv ili najbolja opcija, te je radni materijal Smjernica prihvaćen uz napomenu i samih predlagača da definicija opće radne sposobnosti nije najspretnija, te se mole sudionici da do 30.06.2012. predlože i druge definicije opće radne sposobnosti.

Nadalje je predložen i prikazan koncept potrebnih pregleda i pretraga za ocjenu opće radne sposobnosti.

Zaključak: 55% učesnika smatra predložena riješenja najboljom opcijom dok 45% učesnika smatra za jedno ili više pitanja kako riješenja nisu prihvatljiva (za 11 do 14 učesnika predloženi rokovi nisu prihvatljivi, a za 8 učesnika nije prihvatljivo ispitivanje slušnih sposobnosti na predhodnom i periodskom pregledu). U diskusiji je raspravljeno, te nakon toga konstatirano da se učesnici slažu s prijedlogom snimanja pluća po potrebi ili po indikacijama. Tako je Opća radna sposobnost koja je predložena u tabl.1. prihvaćena uz napomenu potrebe korigiranja rokova za preglede te će sudionici do 30.06.2012. predložiti rokove.

2. Smjernice za zdravstveni nadzor radnika koji rade na radnim mjestima sa povećanim rizikom za ozljede.

Glavna tema izlaganja bila je izloženost opasnostima koje su po važećem Pravilniku o mjestima s posebnim uvjetima rada utvrđene točkama od 1. do 17.

Zaključak: 82% učesnika je sadržaj prethodnh i periodskih pregleda smatralo prihvatljivim, ali je većina rokove pregleda smatrala neprihvatljivima. 95% ispitanika je smatralo da je potrebno korigirati rokove periodskih pregleda između 12 - 48 mjeseci. Najviše komentara odnosilo se na rad na visini i rad na dizalicama.
Zaključeno je da se za rad na visini predloži podjela po dobnim skupinama, te je prema dobnim skupinama potrebno utvrditi i rokove periodičkih pregleda. U prethodnom pregledu za rad na visini predlaže se popuna upitnika - izjave kojom radnik potvrđuje da se ne boji visine i da nema straha od visine. Za rad na dizalicama je također predloženo da se izvrši kategorizacija dizalica u dvije skupine, a nakon toga prema kategorizaciji dizalica utvrde sadržaj prethodnog i periodičkog pregleda sa rokovima za periodičke preglede.


3. Smjernice za zdravstveni nadzor radnika koji rade na radnim mjestima sa povećanim rizikom za razvoj profesionalne bolesti.

Glavna tema izlaganja bila je izloženost opasnostima koje su po važećem Pravilniku o mjestima s posebnim uvjetima rada utvrđene točkama od 19. do 56. Dinamična rasprava odnosila se i na štetnosti kojih sada nema u gospodarstvu Republici Hrvatskoj.

Zaključak: 63% učesnika je sadržaj prethodnih i periodskih pregleda smatralo prihvatljivim, ali je većina rokove pregleda smatrala neprihvatljivima, dok je za 37% učesnika sadržaj prethodnih i periodskih pregleda za pojedine točke smatralo neprihvatljivim. Najviše primjedbi bilo je na sadržaj pregleda za izloženost ionizirajućem zračenju (20%), potom za izloženost kemijskim zagušljivcima (14%), nefibrinogenim prašinama (9%), infektivnim agensima (9%), dišnim nadražljivcima (9%), olovu i spojevima (9%), pesticidima (7%), neionizirajućem zračenju (7%).
Zaključeno je kako tablicu 3. treba podijeliti u dvije tablice od broja 16, jer su od broja 16-22 sadržane izloženosti kojih praktički nema u RH, a u drugu tablicu treba dodati izloženost anitmonu radi usklađivanja sa važećom listom profesionalnih bolesti. U napomene treba dodati oznaku biomonitoringa za svaku izloženost za koju je to predviđeno važećim pravilnikom o GVI i BGV. Također u napomeni, točku o izloženosti infektivnim agensima vezati uz važeći pravilnik o izloženosti biološkim štetnostima i dodati popis visoko rizičnih mikroorganizama prisutnih u RH. Umjetna gnojiva neće se izdvojiti u zasebnu točku, jer je njihov zdravstveni učinak pokriven točkom nefibrogene prašine, kao ni aluminij, jer je njegov zdravstveni učinak pokriven točkom fibrogene prašine. Prošireni sadržaj prethodnih pregleda treba sagledati u kontekstu eventualnog kasnijeg dokazivanja postojanja profesionalne bolesti kada su ulazni podaci s prethodnog pregleda od velike važnosti.


4. Smjernice za zdravstveni nadzor radnika koji rade na radnim mjestima sa povećanim rizikom za razvoj bolesti vezanih uz rad.

Glavne teme izlaganja bile su izloženost opasnostima koje su prema važećem Pravilniku o mjestima s posebnim uvjetima rada utvrđene točkama 16 i 18. Bolesti vezane uz rad koje se odnose napovećane opasnosti zbog psihofizičkih zahtjeva (noćni rad, rad na normu, terenski rad i visoki kognitivni napori) bile su tema rasprave sudionika radionice, jer do sada nisu prikazivane kao štetnosti u gospodarstvu RH (sa iznimkom noćnog rada).

Zaključak: Konstatirano je da možemo biti zadovoljni sa visokim postotkom prihvatljivosti ponuđenih smjernica (64%). Kao što je bilo i za očekivati najmanji postotak neprihvatljivih sadržaja glede prethodnih i periodičnih pregleda je bilo za izloženost nepovoljnoj klimi i mikroklimi, te statodinamičkim zahtjevima radnog mjesta (9-10 %). Najveći postotak neprihvatljivosti je bilo glede rokova pregleda, posebice kod nepovoljne klime i mikroklime, noćnog rada, terenskog rada i visokokognitivnih zahtjeva (25%). Sudionici su inzistirali na fiksnim i kraćim rokovima pregleda od predloženih. Za prethodne i periodične preglede kod noćnog rada, terenskog rada i kod poslova koji imaju visokokognitivne zahtjeve 17% sudionika smatra neprihvatljivim i nepotrebnim laboratorijske pretrage HOL, HDL ,LDL, trigliceridi, kao i radiološku i psihološku obradu prema indikacijama specijaliste medicine rada.

5. Specijalizacija iz medicine rada i sporta - glavni mentor prof. dr.sc.Jadranka Mustajbegović.

Prof. Mustajbegović upoznala je učesnike skupa s izmjenama i dopunama koje su učinjene u Pravilniku o specijalizacijama, a koje su bile neophodne kako bi se mogla organizirati specijalizacija iz medicine rada i sporta. Također je zamolila učesnike skupa koji žele sudjelovati u edukaciji specijalizanata da podnesu zahtijev Ministarstvu zdravlja.

Zaključak skupa:
  • Sudionici skupa su izrazili svoje zadovoljstvo što se pristupilo izradi smjernica za zdravstvene preglede zaposlenih.
  • Sudionici skupa su ponovno odali priznanje prethodnim generacijama svojih kolega koji su donoseći i danas važeće Pravilnike i smjernice za zdravstvne preglede 1984.g. učinili izuzetno važan i značajan posao i udarili temelje i sadašnjim smjernicama. Posebno je potrebno konstatirati da su naše prethodne kolege promovirale u svjetskim razmjerima normative i standarde medicine rada.
  • Članovi društva konstatiraju da je suradnja s Hrvatskim Zavodom za zdravlje i sigurnost na radu neodgovarajuća i nedostatna, budući da je društvo, u pravilu, bilo naknadno uključivano u pojedine projekte i aktivnosti koji su bitni za definiranje podloga i prijedloga određenih zakonskih rješenja, te je potpuno izvjesno da se u tom smislu nije moglo doći do najfunkcionalnijih i najoptimalnijih rješenja u području preventivne zdravstvene zaštite.
  • U cilju donošenja što kvalitetnijih smjernica u kojima će učestvovati najširi krug specijalista medicine rada primjedbe i sugestije kolega zaprimale su se do 30.06.2012.
  • Iskorigirani radni materijal možete pogledati ovdje s napomenom kako se primjedbe i prijedlozi mogu slati do 07.09.2012. na hdmr@panika.net.

Predsjedništvo radne skupine za izradu smjernica

Hrvatska psihološka komora   06.09.2012.

Poštovani,

nakon proučavanja dokumenta "Smjernice za zdravstvene preglede zaposlenih" koje je objavilo Hrvatsko društvo za medicinu rada, obraćamo Vam se s našim primjedbama na dio koji se odnosi na psihološke preglede zaposlenih. Mišljenja smo da konačno donošenje kvalitetnih kriterija o ovom dijelu pregleda nije moguće bez uključivanje stručnog mišljenja psihologa koji rade u tom području, stoga smo kao krovno tijelo u psihološkoj djelatnosti obavezni reagirati. Stručni razred psihologa u medicini rada Hrvatske psihološke komore je nakon provedene rasprave na sastanku Sekcije psihologa u medicini rada Hrvatskog psihološkog društva istaknuo svoje primjedbe na Smjernica koje donosimo u nastavku , a s njima ćemo upoznati i Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Smatramo neopravdanim i nedopustivim da je u periodičkim pregledima radnika, na poslovima koji zahtijevaju posebne tjelesne i psihičke sposobnosti, psihološka obrada predviđena samo po indikaciji. Mišljenja smo da za sva radna mjesta za koja je u prethodnim pregledima obavezna psihološka obrada, ona mora biti obavezna i u periodičkim pregledima u rasponu od 1-4 godine (ovisno o poslu), a u svrhu povećanja sigurnosti na radu i smanjenja rizika za razvoj profesionalnih bolesti i bolesti uopće. To nalažu sami zahtjevi takvih poslova i sve veća izloženost radnika životnom i radnom stresu, te su i periodički psihološki pregledi od izrazite preventivne važnosti. Praćenje psihičkih sposobnosti spada u područje psihološke djelatnosti, a prema članku 5. Zakona o psihološkoj djelatnosti (NN 47/03.) "psihološkom djelatnošću kao zanimanjem mogu se baviti samo psiholozi". Neophodnost interdisciplinarnog pristupa koji je u području sigurnosti i zdravlja na radu i do sada davao dobre rezultate nalaže i Svjetska zdravstvena organizacija i Međunarodna organizacija rada.

Zbog svega navedenog Hrvatska psihološka komora hitno će poduzeti korake za sazivanje sastanka predstavnika Vašeg Društva, Ministarstva zdravlja, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i naše Komore. Nadamo se da ćete se pozivu koji će uslijediti odazvati i svojom konstruktivnom i stručnom suradnjom pridonijeti zajedničkim naporima za unapređenje cjelokupnog područja medicine rada i skrbi o cjelovitom zdravlju zaposlenih. Time bi se medicina rada stvarno uskladila s objavljenim svjetskim smjernicama koje naglašavaju potrebu njezina usklađivanja s aktualnim zdravstvenim potrebama i očekivanjima radnika, što je i zaključak Internacionalne konferencije koju je krajem 2011. godine organizirala Svjetska zdravstvena organizacija s temom “Conecting Health and Labour”.

S poštovanjem,

Predsjednik Hrvatske psihološke komore
Hrvoje Gligora